KAZALIŠTE IZDVAJA

Držić u ZKM-u

Scenska, takozvana koncertna čitanja dramskih tekstova koristan su način prezentacije, osobito novih, dramskih tekstova. Držić u ZKM-u program je kojim Zagrebačko kazalište mladih, u suradnji s Ministarstvom kulture i medija daje priliku dramskim tekstovima nagrađenima nagradom Marin Držić da se okušaju pred publikom u čitanjima koja izvode članovi ZKM-ova ansambla. Ove godine čitanja su obuhvatila tri teksta, kojima je povjerenstvo nagrade Marin Držić dodijelilo tri nagrade, dvije za drugo mjesto (ravnopravno) te prvu nagradu.

Redom, čitani su tekstovi Mama, smijemo li danas umrijeti Monike Herceg (12. prosinca), Nestajanje Tomislava Zajeca (13. prosinca), koji ravnopravno dijele drugu nagradu, te Kamo se ide kad se odlazi Nikoline Rafaj (14. prosinca). Dramaturg sva tri čitanja bio je Filip Rutić, a redatelj Dražen Krešić. Praksu Držića u ZKM-u, kao i sličnih događanja na kojima se novo dramsko pismo osvještava i okušava prvi put u susretu sa živom publikom i njezinim reakcijama, treba svakako pozdraviti. Ne samo u kontekstu nagrade Marin Držić, koja podrazumijeva ozbiljnu selekciju. Razumljivo je da će kvaliteta samih tekstova varirati što ih bude više, no upravo ovakvi događaji omogućuju da se ona (ne) potvrdi u potpunijim okolnostima, a ako je potvrda opravdana, i uoče scenski potencijali. Vraćajući se ove godine izvedenim dramama, za sve koji ih ipak nisu uspjeli čuti na čitanjima u ZKM-u, one ostaju dostupne zahvaljujući zajedničkom izdanju Držićem nagrađenih tekstova koje je za 2021. već neko vrijeme dostupno.

Krležini dani u Osijeku

Krležini dani u Osijeku, trideset i treći, ove su se godine održali od 7. do 10. prosinca. U suorganizaciji Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku, Odsjeka za kazalište Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU i Filozofskog fakulteta u Osijeku Krležini se dani, po ustaljenu obrascu, sastoje od znanstveni skupa, ali i niza popratnih događanja.

Znanstveni dio 33. Krležinih dana nosio je naslov Prvo desetljeće 21. stoljeća u hrvatskoj dramskoj književnosti i kazalištu, a pridodane su mu i predstave Čaruga u produkciji HNK-a u Osijeku, Sloboština Barbie Kunstteatra i UO Punctum te Sjetite me se 2022. Teatra poezije. Promovirana su nova kazališna i teatrološka izdanja, a otvorena je i izložba Bijenale kazališnog plakata. Nakon skupa trebao bi, kao i dosad, uslijediti zbornik na simpoziju izloženih radova koji će, s obzirom na naslove, biti riznica za sve zainteresirane za recentnu prošlost hrvatske drame i kazališta, ne nužno i samo stručnjake.

Pavisova Suvremena režija

Patrice Pavis možda je i najpoznatiji suvremeni teatrolog, čiji je Pojmovnik teatra već dugo i u Hrvatskoj jedan od osnovnih priručnika discipline. Nedavno je, u izdanju Hrvatskog centra ITI, koji i inače neumorno izdaje nove naslove teatrologije, ali i suvremene drame, objavljen prijevod Pavisove Suvremene režije.

Dostupnost tog kapitalnog i važnog djela na hrvatskom jeziku bit će, dakako, korisna studentima i kazališnim praktičarima, kritičarima, teatrolozima, ali i svima koji žele dobiti uvid u Pavisova razmišljanja i argumentaciju o temi, nedvosmisleno naznačenoj naslovom. Knjigu je prevela Lada Čale Feldman, teatrologinja i profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.